Konjanicima Konjičkog kluba “Hidalgo” koji odlaze na vjersku manifestaciju 509. “Dani Ajvatovice” upriličen je u Sarajevu ispraćaj sa At mejdana, a bajrak Općine Stari Grad načelnik Ibrahim Hadžibajrić predao je bajraktaru Mušanu Muteveliću.
Na put Ajvatovice otišlo je 11 konjanika, koji su u tradicionalnoj nošnji prodefilovali Starim Gradom, a od Zemaljskog muzeja konji će biti transportovani vozilima do Prusca.
Već 15 godina konjanici kreću sa At mejdana, a 10. je godina kako načelnik Hadžibajrić ispraća konjanike.
– Mi ćemo i u narednom periodu pomagati ovakve manifestacije. Općina je 2010. godine povodom 500. godišnjice Ajvatovice bila predvodnik svih konjanika, sa načelnicima i gradonačelnicima iz Turske i to je bila velika čast za Općinu Stari Grad – kazao je Hadžibajrić.
Podsjetio je da je začetnik ideje da konjanici budu ispraćeni sa At mejdana bio rahmetli Muhamed Potogija.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u Bosni. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od starog grada Prusca.
Dobila je ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15. vijeku. U Bosnu je došao sa sultanom Fatihom II 1463. godine. Legenda kaže da je nastojao dovesti vodu u Prusac koji je oskudijevao vodom te je pronašao vrelo, ali ispriječila mu se stijena duga 74, široka 30 metara.
Narodna predaja kaže da se Ajvaz-dedo četrdeset dana uzastopno ranim sabah-namazom obraćao Bogu da stijenu rastavi. Četrdeseto jutro učeći dovu nakon sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je rastavljenu stijenu. Nakon toga je Ajvaz-dedo sagradio vodovod od drvenih cijevi i proveo ga kroz spomenutu stijenu do Prusca.
Prvi popravak vodovoda izvršio je šejh Hasan Kafi Pruščak, bosanski namjesnik Miralem-paša obnovio ga je početkom 1785. godine, a 1931. godine napravljen je savremeni vodovod.
Tokom pohoda na Ajvatovicu, klanja se sabah-namaz na otvorenom, uči se Kur’an, ilahije i kaside, drže prigodna predavanja. Dočekuju se konjanici i bajraktari iz gradova i općina, a na čelu te povorke je bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede. Tokom prolaska kroz stijenu donose se tekbiri i uči kur’anska sura Feth (Pobjeda). Na kraju se klanja zajednički podne-namaz na otvorenom.
FENA
