Povodom obilježavanja 65. godišnjice od dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću, Gradska biblioteka Travnik je u okviru kulturne manifestacije „Andrićevi dani 2026“ i u saradnji s Mješovitom srednjom školom „Travnik“ organizirala predavanje „Susreti kultura u Andrićevom romanu „Na Drini ćuprija“ za učenike četvrtih razreda gimnazije.
Predavanje su realizirali prof. dr. Dženan Kos i dr. sc. Melida Travančić, koji su učenicima približili slojevitost jednog od najznačajnijih romana južnoslavenske književnosti te otvorili prostor za promišljanje o historijskim, kulturnim i društvenim okolnostima koje su oblikovale život ljudi u Bosni.
Govoreći o romanu, dr. sc. Melida Travančić posebno se osvrnula na nemogućnost filmske adaptacije romana „Na Drini ćuprija“, na susret i sukob kultura Istoka i Zapada, ali i na odnos patrijarhalne tradicije i lične slobode, koji se najbolje očituje kroz lik Avdagine Fate. Sudbina ovog književnog lika otvara pitanje položaja pojedinca unutar tradicionalne zajednice i sukoba između ličnih izbora i društvenih očekivanja. Kroz Fatinu priču Andrić prikazuje koliko snažno običaji i patrijarhalne norme mogu odrediti život pojedinca, ali i koliko tragične posljedice može imati nemogućnost usklađivanja lične volje sa zahtjevima sredine.
Posebnu pažnju posvetila je složenosti međukulturnih odnosa u Andrićevom djelu, ističući da susret različitih kultura ne podrazumijeva nužno međusobno razumijevanje i sklad. Kako je istaknuto u izlaganju dr. sc. Melide Travančić: „Andrić ne prikazuje zajednički život kao idealnu sliku tolerancije. U romanu postoje bliskost, saradnja, radoznalost i međusobno prilagođavanje, ali i predrasude, strah, sukobi i nasilje.“ Ljudi mogu dijeliti isti prostor, a ipak jedni druge ne razumjeti. Suživot je složen proces, a ne nešto što se podrazumijeva.
Ovakvo tumačenje ukazuje na to da Andrić ne svodi različite kulture na jednostavnu podjelu na dobre i loše, nego prikazuje složenost ljudskih odnosa, oblikovanih porijeklom, vjerom, društvenim položajem, strahovima i historijskim okolnostima. Susret osmanske i zapadne, odnosno austrougarske kulture u romanu tako nije samo susret različitih običaja i tradicija nego i sudar različitih vrijednosti, životnih navika i pogleda na svijet. Dolazak Austro-Ugarske 1878. godine donosi promjene u upravi, obrazovanju, saobraćaju, privredi i svakodnevnom životu, otvarajući pitanje odnosa između naslijeđene tradicije i modernizacije.
U tom kontekstu, most na Drini zauzima središnje mjesto u razumijevanju Andrićeve poetike. On nije samo građevina koja povezuje dvije obale nego i prostor susreta, razmjene, razgovora i stvaranja zajedničkog pamćenja. Istovremeno, most je nijemi svjedok historijskih promjena, političkih previranja i ljudskih sudbina koje se smjenjuju tokom stoljeća. Njegova trajnost suprotstavljena je prolaznosti ljudskih života i promjenjivosti društvenih poredaka, dok njegova simbolička vrijednost otvara pitanje granica onoga što povezivanje samo po sebi može postići.
Prof. dr. Dženan Kos svojim je izlaganjem dodatno doprinio sagledavanju historijske i književne važnosti Andrićevog djela, povezujući razgovor o romanu sa širim značajem književnog naslijeđa i njegovim približavanjem mladim generacijama. U tom smislu, predavanje je bilo prilika da se „Na Drini ćuprija“ posmatra ne samo kao književno svjedočanstvo o prošlosti nego i kao djelo koje potiče kritičko promišljanje odnosa između pojedinca, zajednice i kulturno-historijskih procesa. Različiti interpretativni pristupi predavača osvijetlili su slojevitost romana i pokazali kako književnost može biti polazište za razgovor o identitetu, pripadnosti, kulturnim razlikama i izazovima međusobnog razumijevanja. Govoreći o značaju saradnje obrazovnih i kulturnih ustanova, prof. dr. Dženan Kos istakao je da ovakve aktivnosti predstavljaju nastavak zajedničkih nastojanja Gradske biblioteke Travnik i Mješovite srednje škole „Travnik“ usmjerenih na njegovanje kulture čitanja, približavanje književnog stvaralaštva mladima i očuvanje kulturnog naslijeđa. Posebnu vrijednost ovim susretima daje činjenica da je Travnik rodno mjesto Ive Andrića, jednog od najznačajnijih književnika južnoslavenskog prostora i jedinog dobitnika Nobelove nagrade za književnost iz Bosne i Hercegovine.
Travnicki.INFO
