Povećanje minimalne neto plate u Federaciji BiH sa sadašnjih 1.027 na 1.500 KM, koje predlaže Savez samostalnih sindikata BiH, značilo bi znatno veće troškove za poslodavce. Prema kalkulaciji poreznog savjetnika Denisa Zukića, ukupni mjesečni trošak jednog radnika na minimalnoj plati porastao bi za gotovo 800 KM, odnosno 47,44 posto. Međutim, od tog povećanja radnik bi dobio 473 KM, dok bi preostalih 326,76 KM otišlo na dodatne poreze i doprinose.
Zahtjev sindikata za povećanje minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je otvorio pitanje koliko bi takva odluka zaista koštala poslodavce, ali i koliki dio dodatnog novca bi završio na računima radnika.
Dok sindikati insistiraju na povećanju najnižih primanja kako bi se poboljšao životni standard zaposlenih, eventualno povećanje minimalne plate imalo bi direktan utjecaj i na troškove poslovanja, posebno kompanija koje zapošljavaju veći broj radnika s najnižim primanjima.
Koliko bi predloženi minimalac od 1.500 KM koštao poslodavce, a koliko bi radnici stvarno dobili, izračunao je Denis Zukić, savjetnik za poreze, računovodstvo i finansije, koristeći trenutno važeće stope poreza i doprinosa.
Trošak jednog radnika porastao bi za gotovo 800 KM
Prema Zukićevoj kalkulaciji, za trenutnu minimalnu neto platu od 1.027 KM poslodavac mjesečno izdvaja ukupno 1.685,75 KM, uključujući pripadajuće poreze i doprinose.
Ukoliko bi minimalna neto plata bila povećana na 1.500 KM, ukupan trošak poslodavca iznosio bi 2.485,51 KM mjesečno.
“To znači da bi trošak poslodavca po jednom radniku porastao za 799,76 KM mjesečno, odnosno 47,44 posto”, naveo je Zukić u svojoj analizi.
Drugim riječima, povećanje neto plate za 473 KM ne bi značilo i povećanje troška poslodavca za isti iznos. Zbog obračuna poreza i doprinosa, stvarno dodatno izdvajanje bilo bi znatno veće.
Od dodatnih 800 KM radniku 473 KM, a za poreze i doprinose 326,76 KM
Zukićeva analiza pokazuje i kako bi se rasporedio dodatni trošak koji bi poslodavac imao nakon eventualnog povećanja minimalne plate.
Od ukupnih 799,76 KM dodatnog mjesečnog izdvajanja, 473 KM predstavljalo bi direktno povećanje neto plate radnika. Istovremeno, doprinosi bi porasli za 274,20 KM, a porez na dohodak za dodatnih 52,56 KM.
“Od ukupnog dodatnog troška poslodavca od 799,76 KM, radnik bi dobio 473 KM, dok bi se preostalih 326,76 KM odnosilo na dodatne poreze i doprinose”, pojasnio je Zukić.
To znači da bi približno 59 posto dodatnog troška poslodavca predstavljalo povećanje neto primanja radnika, dok bi oko 41 posto činila dodatna izdvajanja za poreze i doprinose.
Koliko bi povećanje koštalo kompanije s više zaposlenih?
Razlika postaje još izraženija kada se trošak posmatra na nivou kompanija koje zapošljavaju veći broj radnika s minimalnom platom.
Primjera radi, poslodavac koji ima deset radnika na minimalcu morao bi mjesečno izdvajati dodatnih 7.997,60 KM, odnosno gotovo 96.000 KM godišnje.
Za kompaniju sa 50 takvih zaposlenih dodatni mjesečni trošak iznosio bi 39.988 KM, dok bi na godišnjem nivou dostigao 479.856 KM.
Ovi iznosi predstavljaju projekciju na osnovu Zukićeve kalkulacije, uz pretpostavku da svi posmatrani radnici trenutno primaju minimalnu platu i da se porezne stope ne mijenjaju.
Sindikati traže i različite minimalne plate prema stručnoj spremi
Podsjetimo, Savez samostalnih sindikata BiH predložio je da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 1.500 KM za radna mjesta za koja je potrebna osnovna škola, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i oko 1.900 KM za visoku stručnu spremu.
Predsjednik Saveza Samir Kurtović obrazložio je zahtjev kontinuiranim rastom životnih troškova i potrebom da se primanja zaposlenih usklade s povećanjem potrošačkih cijena. Sindikati očekuju da se o njihovom prijedlogu razgovara na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, planiranoj za 17. novembar.
Trenutna minimalna neto plata u FBiH iznosi 1.027 KM i primjenjuje se od 1. januara do 31. decembra 2026. godine, prema odluci Vlade Federacije BiH.
Iako bi predloženo povećanje značajno popravilo nominalna primanja radnika, Zukićeva računica pokazuje da bi istovremeno predstavljalo značajno dodatno finansijsko opterećenje za poslodavce.
Važno je naglasiti da je riječ o kalkulaciji prema trenutno važećim poreznim pravilima, a ne o konačnom obračunu buduće minimalne plate. Eventualne izmjene stopa doprinosa ili drugih propisa mogle bi promijeniti prikazane iznose.
Upravo razlika između onoga što poslodavac izdvaja i onoga što radnik dobija otvara pitanje hoće li se uz eventualno povećanje minimalne plate razgovarati i o dodatnom rasterećenju rada u Federaciji BiH.
Akta.ba
