Iako podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuju da su cijene hrane u januaru dostigle najniži nivo u više od godinu dana, takav trend se ne odražava na stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine.
FAO, koji se smatra jednim od ključnih globalnih izvora statističkih i analitičkih podataka iz oblasti hrane i poljoprivrede za više od 245 zemalja, u godišnjem poređenju za prvi mjesec 2026. godine bilježi pad cijena od 0,6 posto. Međutim, prema informacijama iz više domaćih udruženja za zaštitu potrošača i proizvođača, smanjenje cijena na domaćem tržištu nije evidentno.
Predsjednica Udruženja potrošača općine Kakanj “Potrošač” Ferida Kulović istakla je da u praksi nije primijećen značajniji pad cijena prehrambenih proizvoda.
“Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, ne znatno. U praksi, cijene možda i ne rastu ali potrošači se, vjerujem, ponajviše žale zbog neimaštine”, izjavila je.
Naglasila je da bi, prema njenim riječima, do sniženja cijena osnovnih životnih namirnica trebalo doći, naročito u kontekstu čestih poskupljenja energenata. Kako je navela, rast cijene jednog energenta, poput plina koji je u BiH poskupio, često automatski dovodi do rasta cijena širokog spektra proizvoda.
Dodala je i da se građani kontinuirano obraćaju udruženju zbog visokih cijena, te da se u slučajevima kada se uoče, kako je navela, “nenormalne cijene”, o tome obavještava Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Prema njenim riječima, poskupljenja su naročito uočljiva kada je riječ o voću i povrću.
“Uglavnom su se žalbe građana odnosile na voće i povrće. Konkretno, na cijenu špinata koja se kreće od osam do deset maraka, uspoređivali su s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupilo u zadnje vrijeme pa se tako cijena grožđa kreće od 9 do 12 maraka. Koji to penzioner može sebi priuštiti?”, pita Kulović.
Također je ukazala na rast cijena limuna i banana, voća koje se ne proizvodi u domaćim uslovima, ali je, kako je navela, posebno zabrinjavajuće poskupljenje špinata, s obzirom na to da je riječ o kulturi koja se tradicionalno uzgaja u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, predsjednik Udruženja građana Posavskog kantona „Klub potrošača Odžak“ Redžo Omerbašić naveo je da stanje na tržištu nije povoljno, ali da se u određenoj mjeri bilježe znaci stabilizacije.
“Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom većih penzija i davanja radnicima, to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje”, naglasio je Omerbašić za Fenu.
Dodao je da povremeno dolazi do pojave viška robe na tržištu, što rezultira sniženjima cijena određenih proizvoda. Kao primjer naveo je pad cijene pilećeg mesa, dok je istakao i da se cijena brašna trenutno kreće u prihvatljivim okvirima. Ipak, kako je naveo, određeni trendovi izazivaju zabrinutost.
“Građani su se više žalili u novembru i decembru nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso čija je cijena porasla trostruko u odnosu na period od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sad je 30. Meni je to neobjašnjivo, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. Ne ulaže se u poljoprivredu, tovljenje, sektor poljoprivrede je zanemaren pa smo oslonjeni na uvoz, a država koja uvozi, a ne hrani, to nije dobra ekonomska politika”, zaključio je Omerbašić.
Akta.ba