U sklopu obilježavanja godišnjice Savjetovanja regionalnih komandanata Patriotske lige Republike Bosne i Hercegovine “Mehurići 1992.-2016.” u Travniku je održana svečana Akademija na kojoj su se susreli regionalni komandanti Patriotske lige i dio članova Glavnog štaba sa neposrednim saradnicima iz perioda 1991. i 1992. godine.
Savjetovanje regionalnih komandanata Patriotske lige Republike Bosne i Hercegovine održano je 7. i 8. februara 1992. godine u Mehuriću kod Travnika.
Ovo Savjetovanje je jezgro softvera koji je razrađivao sistem odbrane naroda, narodnosti i građana Republike Bosne i Hercegovine od nadolazeće agresije.
Na ovoj Akademiji prisustvovali su učesnici: general mr. Vahid Karavelić, general Džemal Merdan i brigadir Atif Šaronjić.
General mr. Vahid Karavelić dao je intervju za Bug.ba.
Karavelić: Mi smo inače poznati po tome da se teško međusobno dogovaramo, međutim, kada nam neko pokuša oduzeti državu, identitet, dostojanstvo, čast i ponos tada možemo i nemoguće pretvoriti u moguće, kao što smo upravo u Mehurićima 07.02.1992. rekli, odbranit ćemo našu Bosnu i Hercegovinu, i time nemoguću misiju pretvorili u moguću. Naime, u dosta izraženom stepenu društvene dezintegracije devedesetih godina prošlog stoljeća u SFRJ, zatim usljed socijalne bezperspektivnosti i straha građana BiH za svojim golim životima na pomisao rata, tadašnje političko rukovodstvo BiH na čelu s predsjednikom Alijom Izetbegovićem kao odgovorno političko rukovodstvo prema građanima BiH povlači strategijski i historijski potez 10. juna, 1991. godine u Domu policije u Sarajevu, kom prilikom donosi odluka o formiranju PLN, odnosno kasnije nakon jednog od sastanaka u Hrasnici Patriotske lige PL BiH.
Možete li nam ukratko opisati taj društveni ambijent u SFRJ 1991. godine, sa ulog PL u tom periodu?
Karavelić – Samo desetak dana kasnije uslijedio je oružani napad beogradskog režima sa JNA na SR Sloveniju. Nakon ovog događaja u narednih deset mjeseci nizali su se događaji jedan za drugim koji su imali za cilj totalne destrukcije bivšeg jugoslovenskog društva sve do izravne agresije na BiH aprila 1992. s konačnim ciljem tih destrukcija, nestanak BiH. Ovo dovoljno govori o samom značaju formiranja PL BiH. Upravo prateći političko-vojne događaje spoznavajući iz dana u dan o kakvoj destrukciji i stradanju će BiH biti izložena, PL ubrzano radi na pripremi i organizovanju stanovništva za odbranu od predstojeće agresije koja je iz dana u dan bila sve izvjesnija. Važno je napomenuti da je PL BiH bila glavni i ujedno jedini nosilac tih priprema.
U tom periodu, posebno mjesto ima Savjetovanje regionalnih komandanata Patriotske lige u Mehuriću, mjesto u blizini Travnika!
-Nakon formiranja republičkog glavnog štaba PL BiH, većeg broja regionalnih i općinskih štabova PL do kraja 1991., nakon već stvorene organizacije i formiranja mnogobrojnih jedinica PL-a, i održanih savjetovanja u većem broju općina i regija npr. 11.01.1992. u Tojšičima (Kalesija) za Tuzlansku regiju, početkom 1992., republički Glavni štab PL BiH donosi odluku o održavanju jednog takvog savjetovanja na republičkom nivou. Odluka je donesena da to bude Savjetovanje regionalnih koordinatora (komandanata) i to u Mehurićima nadomak Travnika, 07/08.02.1992. u kući Hašima Ajanovića. Zadatak za organizaciju ovog savjetovanja dobila je općinska organizacija SDA Travnik na čelu sa Halidom Genjac, a najneposredniji organizatori savjetovanja posebno s aspkta sigurnosti bili su Zihnija Aganović, Hubo Hajrudin i Dzemal Merdan. Prije na nekoliko dana koordinatori (komandanti) regionalnih štabova PL-a, dobili su pitanja po kojima su se morali pripremiti i to donijeti na savjetovanje. Pitanja su bila: Jačina i sastav jedinica JNA i SDS-a u regiji, njihove lokacije i aktivnosti, njihova skladišta oružja i municije, stanje teritorije u etničkom smislu, jačina i sastav jedinica PL-a po općinama u regiji.
U tom periodu to je bilo sa bezbjedonosnog aspekta dosta rizična aktivnost?
Karavelić: Savjetovanje je pripremano i istovremeno održano u strogoj konspirativnosti i tajnosti, kako je rekao komandant PL-a BiH, Meho Karišik, kao derviško sijelo. Svi pozvani na svjetovanje, prvo su dobili zadatak da se jave u određeno vrijeme na određeno mjesto u Travnik. Nakon prepoznavanja, pojedinačno smo odvođeni u Mehuriće na mjesto održavanja savjetovanja. Savjetovanjem su rukovodili Hasan Čengić, ispred političkog dijela PL-a i Meho Karišik, kao komandant Republičkog GŠ PL BiH.
Po dolasku u pomenutu kuću u Mehuriće, raspoređeni smo po sobama, pri čemu je određena jedna soba za Štab, gdje će regionalni komandanti pojedinačno brifirati republičkom GŠ PL (Hasanu Čengiću, Mehi Karišiku, Seferu Haliloviću, Zićri Suljeviću, Rifatu Bilajcu i Atifu Šaronjiću). Iz regije Tuzla na savjetovanje su došli komandant RgŠ PL Tuzla Vahid Karavelić i njegov pomoćnik za obavještajne poslove i specijalne jedinice Senad Hodžić.
Kako je teklo brifiranje, kako kažete. Kakva je bila vaša vizija buduće Armije?
Karavelić: Po pregledu karata i ostale dokumentacije koju su donijeli regionalni komandanti iz GŠ PL odredili su Karavelića zbog njegovih dobro nacrtanih karata da crta na vojnoj topografskoj karti BiH razmjera 1 : 200 000 sve što regionalni komandantu budu brifirali uz pomoć Faida Heće. Dva dana i noć iz kuće se nije smjelo izlaziti. Na kraju savjetovanja doneseni su zaključci o tome kakva bi buduća vojska BiH po svom karakteru trebala biti:
1. Treba biti sačinjena od svih naroda i narodnosti BiH,
2. Ako dođe do agresije i ako bude morala ratovati, da ratuje viteški uz poštivanje svih ženevskih konvencija,
3. Mora imati human odnos prema zarobljenicima. Ne smije se ubijati i maltretirati civilno stanovništvo, naprotiv, gdje god je to moguće, treba ga štititi,
4. Ne smije rušiti nacionalne, kulturne i vjerske objekte, i
5. U nju trebaju biti uključeni svi patrioti BiH, bez obzira na vjersku, etničku, političku i drugu različitost.
Na Savjetovanju dati su posebni zadaci da se formiraju specijalne jedinice. U čemu su se ogledali njihovi zadaci?
Karavelić: Na savjetovanju je takođe odlučeno da se formiraju specijalne jedinice PL BiH, kao elitni dio ukupnih jedinica koje su formirane u sastavu PL BiH. Te specijalne jedinice organizirane su kao 1. diverzantske i 2. nžinjerijske jedinice. Prijedlog je bio da svaka općina ima po jedan do dva voda specijalnih jedinica. U sastav GŠ PL BiH dužnost koordinatora-komandanta specijalnih jedinica obavljao je Atif Šaronjic, zajedno sa Mustafom Hajrulahovićem i dr. Koordinatori-komandanti specijalnih jedinica po regijama bili su za tuzlansku Mehdin Hodžic, goraždanske, Zijad Subašic, sarajevske Dževad Radjo, zeničke Zihnija Aganovic, dobojske Senad Masovic, mostarske Muhamed Taslidza, bihacke Nermin, banjalucke Mirsad itd.
U tom periodu, koji je bio zadatak Patriotske lige?
Karavelić: Zadatak Patriotske lige i nije bio da bude vojska ili da bude sama za sebe odbrana. Njezin zadatak je bio da bude struktura oko koje će se sve ostale državne odbrambene strukture okupiti, ukoliko u slučaju rata bude potrebno.
Kakve su bile vaše procjene, kakva se mogla očekivati ratna situacija?
Karavelić: Na kraju savjetovanja je zauzet stav o karakteru i fizionomiji budućeg rata, gdje stoji da on mora biti isključivo odbrambeno-oslobodilački i imati za cilj odbranu suverene, nezavisne, demokratske, ravnopravne, nedjeljive i međunarodno priznate države BiH, države ravnopravnih građana, odnosno naroda i narodnosti koji žive u njoj.
Kruna vašeg rada dvodnevnog rada je donošenje Direktiva za odbranu suvereniteta BiH. Šta su bili osnovni zadaci iz Direktive?
Karavelić: Po završetku savjetovanja GŠ PL BiH 25.februara,1992. izdao je direktivu pod naslovom „Direktiva za odbranu suvereniteta BiH“ koja je istovremeno bila putokaz za daljnji rad komandi i štabova PL BiH na svim nivoima.
U tačci 2., direktive stoji „Osnovni zadatak PL BiH je zaštita muslimanskog naroda, očuvanje integriteta i cjelovitosti BiH, kako bi se obezbjedio i ubuduće dalji zajednički život svih naroda i narodnosti na državnoj teritoriji BiH.“ Ovako je u praksi razmišljala, postupala i djelovala PL BiH, kroz TO i Armiju RBiH za to se i izborila na kraju rata.
U tačci 5.5 izdati su zadaci RgŠPL Tuzla koji su sadržavali brojne obaveze po pitanju organizacije i u slučaju agresije, kao i to da formira tri subregije što smo odmah i učinili. Formirali smo subregiju Brčko, Tuzlu i Novu Kasabu u blizini Zvornika, itd,itd.
Kako ocjenjujete strategijsku ulogu PL u prvim godinama rata 1992.-1995.?
Karavelić: PL je izvršila strategijski zadatak za BiH, međutim, ona ipak nije uspjela dovršiti sve potrebne pripreme naroda za odbranu BiH od agresije, ona je agresijom zatečena još uvijek u fazi priprema. Tako je naprimjer u tehničkoj pripremi PL bila može se reći u početnoj fazi za razliku od organizacione, zbog toga će tokom cijelog perioda odbrane od agresije taj tehnički faktor biti stalna kočnica Armiji RBiH kvalitetnijoj i uspješnijoj odbrani od agresije.
Proglašavanje Teritorijalne odbrane za bosansku vojsku je izuzetno važan datum, svakako jedan od najvažnijih datuma državnosti Bosne i Hercegovine uopće. Time smo jednu zvanično, reklo bi se, vojnu strukturu reintegrisali u strukturu TO RBiH, odnosno Armiju RBiH.
Sa historijskog perioda kakva je uloga i značaj Patriotske lige BiH?
Karavelić: O značaju PL BiH i njenoj ulozi govori i nekoliko komparativnih primjera. Josip Broz Tito 22./27.septembar,1941., održao je poznato savjetovanje u Stolicama kod Krupnja na kome su bili prisutni mnogi predstavnici iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, BiH, kao i mnogobrojni lokalni i regionalni komandanti. Na tom savjetovanju je preciziran karakter rata, način borbe, uveden je pojam borca partizana, regulisane oznake petokraka, itd.
Na savjetovanju regionalnih komandanata PL BiH u Mehurićima 07./08. februara,1992., gotovo sve isto je uradila i PL BiH. Zbog toga je savjetovanje u Mehurićima ravno savjetovanju u Stolicama. Zbog savjetovanja u Stolicama partizani i NOV su pobijedili u Drugom svjetskom ratu, isto što je PL BiH kroz TO i Armiju RBiH zbog savjetovanja u Mehurićima pobijedila u ovom našem posljednjem ratu.
Naprimjer, poznato je da su u NOB, partizani, tek krajem decembra 1941., uspjeli formirati Prvu proletersku udarnu brigadu. Mi smo krajem decembra 1992. imali već šest korpusa. I u prvom i u drugom slučaju rat je počeo u aprilu – 41. odnosno 91. Radi se, dakle, o istom vremenskom periodu – od aprila do decembra. U prvom slučaju je formirana samo jedna brigada, a u drugom šest korpusa! Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. Prvo, zato što se u drugom slučaju sa pripremama za odbranu počelo kroz PL BiH mnogo ranije, i drugo, zato što je baza za odbranu u drugom slučaju bila šire postavljena nego u prvom slučaju. Na pitanje zašto, odgovor je postojanje PL BiH i njeno djelo.
Još se nedovoljno, ili rijetko iznose činjenice i podaci o ulozi i mjestu Patriotske lige u periodu 1992.-1995., odnosno odbrane Bosne i Hercegovine. Možete li izdvojiti dio prepoznatljivog?
Karavelić: Hasan Čengić smatra da je naše poučavanje o našoj odbrani iskustvima trebalo da počne od uspostavljanja Patriotske lige BiH. Patriotska liga jeste pokrenuta, data je ideja, kroz SDA, jer je to bila jedina tada realna mogućnost, ali je istovremeno bila definirana na principima koji su veoma jasni i koji se ni danas ne trebaju i ne mogu promijeniti ako želimo jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Ti principi su bili vrlo jednostavni: Prvi, u slučaju napada treba braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine koji podrazumijeva demokratiju, partijski pluralizam i slobodno tržište. Drugi, svi koji žele i osjećaju BiH kao svoju domovinu, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili stranačku pripadnost, pozvani su da se priključe tom frontu patriotizma.
Govoreći o Patriotskoj ligi BiH i organizaciji otpora, Rusmir Mahmutčehajić je rekao: Jedan o najčasnijih bosanskih poduhvata bila je ideja o organiziranju odbrane BiH. To je bila časna ideja, ideja odbrane, a ne ideja predaje“.
Slobodan Milošević je u Dejtonu rekao da je Alija Izetbegović pobijedio.
Na Kongresu SDA u Sarajevu 6/7. septembar 1997. prvi čovjek Patriotske lige Alija Izetbegović je rekao: „Da nije bilo Patriotske lige BiH, odbrana BiH ne bi bila moguća“.
Istovremeno za prvog čovjeka Patriotske lige Bosne i Hercegovine Ričard Holbruk, ambasador SAD pri UN-u, ujedno tvorac Dejtonskog mirovnog sporazuma, 3. oktobra 2003. u Sarajevu je rekao: „Mislim da nije bilo Izetbegovića, ova zemlja danas ne bi postojala. On je razlog postojanja BiH“, rekao je Holbruk, završio je general mr. Vahid Karavelić.
Patriotska liga BiH
Add Comment