Nakon što je 2022. godine eskalirala kriza u Ukrajini, police s osnovnim prehrambenim namirnicama u brojnim prodavnicama širom Bosne i Hercegovine brzo su se ispraznile.
Najtraženiji su bili brašno, ulje i šećer. Građani su iz straha od nestašice i naglog rasta cijena kupovali velike količine – po nekoliko vreća brašna, kartone ulja i desetine kilograma šećera.
U pojedinim trgovinama gotovo je bilo nemoguće pronaći vreće brašna od 25 kilograma, dok su na policama najčešće ostajala manja pakovanja od jednog ili dva kilograma.
Foto: Akta.ba
Kupci su tada otvoreno govorili da robu kupuju iz predostrožnosti, strahujući od mogućih nestašica i dodatnih poskupljenja. Osim brašna, građani su u velikim količinama kupovali i tjesteninu, rižu i šećer.
Slične scene i četiri godine kasnije
Četiri godine kasnije, zbog nove globalne neizvjesnosti izazvane krizom na Bliskom istoku, u pojedinim trgovinama ponovo se bilježi pojačana kupovina osnovnih životnih namirnica.
Trgovci navode da pojedina domaćinstva kupuju veće količine brašna, ulja i šećera nego inače, u šta smo se uvjerili i na terenu. Prema viđenom, neki građani uzimaju vreće brašna od 25 kilograma, kartone ulja te po nekoliko kilograma šećera, želeći se osigurati u slučaju rasta cijena ili eventualnih poremećaja na tržištu.
Foto: Akta.ba
Ekonomisti ističu da je riječ prije svega o psihološkoj reakciji građana na globalnu nestabilnost. Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri zavisi od uvoza energenata, a svako poskupljenje nafte direktno utiče na troškove transporta, proizvodnje i na kraju na cijene proizvoda na policama.
Iako nadležne institucije za sada ne najavljuju restrikcije niti poremećaje u snabdijevanju, analitičari upozoravaju da bi dugotrajnija nestabilnost na svjetskom tržištu mogla izazvati lančani rast cijena i dodatni pritisak na budžete građana.
Poučeni iskustvima iz prethodnih kriza, mnogi građani očigledno nastoje biti spremni na svaki mogući scenario.
