Travnik je početkom novembra napravio jedan od značajnijih koraka u modernizaciji svoje energetske infrastrukture. Nakon višedecenijskog oslanjanja na ugalj, gradska toplana zvanično je prešla na prirodni gas, čime se otvara novo poglavlje u proizvodnji toplotne energije, zaštiti okoliša i sigurnosti snabdijevanja građana.
Od ponedjeljka, 2. novembra 2026. godine, sistem daljinskog grijanja u Travniku radi na prirodni gas, potvrdio je za Travnicki.INFO Enver Smajić, direktor UNIS-Energetike, podružnica Travnik.
Ovom važnom trenutku prethodile su pripreme i tehnička ispitivanja novih postrojenja. Prema Smajićevim riječima, topla proba gasnih kotlova započela je u ponedjeljak, 26. oktobra, a nakon uspješno provedenih aktivnosti sistem je početkom novembra zvanično pušten u rad.
Nova gasna toplana raspolaže ukupnom snagom od 35 megavata, što predstavlja značajan kapacitet za proizvodnju toplotne energije namijenjene korisnicima gradskog grijanja.
Iako se na prvi pogled radi o promjeni energenta, značaj ovog projekta mnogo je širi. Za stanovnike Travnika, naročito tokom zimskih mjeseci kada kvalitet zraka postaje jedno od važnih pitanja svakodnevnog života, prelazak s uglja na prirodni gas donosi mogućnost osjetnog smanjenja lokalnog zagađenja.
Za razliku od sagorijevanja uglja, korištenje prirodnog gasa ne proizvodi pepeo i emisije čestica karakteristične za ložišta na čvrsta goriva. Znatno se smanjuju i emisije sumpornih oksida, dok je sam proces sagorijevanja jednostavniji za kontrolu i prilagođavanje potrebama sistema grijanja.
U praksi to znači manje dima iz postrojenja, manje prašine povezane s dopremom i skladištenjem uglja te povoljnije uslove za očuvanje kvaliteta zraka. Poseban značaj to može imati u hladnim danima, kada temperaturne inverzije i zadržavanje zagađujućih materija u nižim slojevima atmosfere dodatno opterećuju zrak u gradskim sredinama.
Naravno, prirodni gas i dalje je fosilno gorivo i njegovim sagorijevanjem nastaje ugljendioksid. Ipak, u poređenju s ugljem, riječ je o energentu koji u pravilu omogućava znatno čišći proces proizvodnje toplotne energije.
Pored ekološkog aspekta, prelazak na gas donosi i važne prednosti u svakodnevnom radu toplane. Gasni kotlovi omogućavaju preciznije upravljanje proizvodnjom toplote, brže prilagođavanje promjenama vanjske temperature i jednostavnije održavanje postrojenja.
Za građane priključene na sistem daljinskog grijanja posebno je važna pouzdanost isporuke toplotne energije.
Upravo u tom segmentu Travnik je dobio još jednu značajnu prednost. Kako pojašnjava direktor Enver Smajić, projektno rješenje predviđa mogućnost nastavka rada i postojeće kotlovnice na ugalj.
To znači da prelazak na gas nije podrazumijevao potpuno odricanje od ranijeg načina proizvodnje toplotne energije. Naprotiv, zadržana je mogućnost korištenja uglja kao alternativnog energenta, što može biti posebno važno u slučaju problema sa snabdijevanjem gasom.
Smajić ističe da takvo rješenje doprinosi sigurnosti proizvodnje toplotne energije, posebno imajući u vidu probleme s kojima se posljednjih godina suočavaju rudnici uglja, kao i poteškoće u osiguravanju odgovarajućih količina i kvaliteta ovog energenta.
Na taj način Travnik dobija fleksibilniji sistem grijanja, s mogućnošću oslanjanja na dva različita energenta, uz odgovarajuću tehničku spremnost postrojenja.
Značaj ovog projekta potvrđuju i ranije aktivnosti na gasifikaciji srednje Bosne. Izgradnjom transportnog gasovoda Zenica – Travnik, s odvojcima prema drugim općinama, stvoreni su infrastrukturni preduslovi za korištenje prirodnog gasa na širem području SBK/KSB.
Prema informacijama BH-Gasa, transportni gasovod na ovom pravcu dug je približno 40 kilometara, a UNIS-Energetika provela je tehničke prilagodbe potrebne za prelazak travničke toplane na novi energent.
Ovaj infrastrukturni iskorak mogao bi imati značaj i izvan postojećeg sistema gradskog grijanja. Razvoj gasne distributivne mreže otvara mogućnosti budućeg priključenja novih potrošača, privrednih subjekata i javnih ustanova, uz uslov realizacije potrebnih investicija i priključne infrastrukture.
Za sada, međutim, ostaje otvoreno pitanje kako će prelazak na prirodni gas dugoročno utjecati na cijenu grijanja. Troškovi zavise od nabavne cijene energenta, potrošnje, efikasnosti postrojenja i drugih elemenata poslovanja, pa bi bilo preuranjeno najavljivati pojeftinjenje bez konkretnih ekonomskih pokazatelja.
Ono što je već sada izvjesno jeste da je Travnik napravio važan korak prema savremenijem načinu proizvodnje toplotne energije.
U vremenu kada energetska sigurnost i zaštita okoliša postaju sve važnije teme, ovakvi projekti imaju posebnu vrijednost za lokalne zajednice. Njihov uspjeh ne mjeri se samo snagom novih kotlova ili kilometrima gasovoda, nego i kvalitetom usluge koju će građani imati u svojim domovima.
Za Travničane to znači nadu u stabilnije grijanje tokom hladnih zimskih dana, a za grad mogućnost smanjenja jednog od izvora zagađenja zraka.
Nakon godina u kojima je ugalj bio oslonac gradskog sistema grijanja, Travnik je zakoračio u novu energetsku fazu. Koliko će ona donijeti u pogledu pouzdanosti, ekonomičnosti i kvaliteta zraka, pokazat će naredne sezone, ali sam početak rada gasne toplane već predstavlja važan infrastrukturni pomak za grad.
Travnicki.INFO
