Preliminarni rezultati Općih izbora održanih 4. oktobra donose sve jasniju sliku budućeg saziva Skupštine Srednjobosanskog kantona. Prema najnovijem dostupnom presjeku Centralne izborne komisije BiH, SDA je osvojila najveći broj glasova, ispred koalicije predvođene HDZ-om BiH i SDP-a. Na osnovu trenutno evidentiranih glasova i zakonskog načina raspodjele mandata, Travnicki.INFO donosi projekciju prema kojoj bi šest političkih subjekata moglo podijeliti 30 mjesta u kantonalnoj skupštini.
Izborna noć u Srednjobosanskom kantonu polako otkriva raspoloženje birača, ali istovremeno otvara i pitanja koja će narednih dana biti u središtu političke pažnje. Ko je ostvario najveći napredak, ko bi mogao izgubiti dio dosadašnje zastupljenosti i, možda najvažnije, ko će imati dovoljno zastupnika za formiranje nove kantonalne vlasti?
Prema najnovijim podacima koje smo analizirali, za Skupštinu SBK/KSB evidentiran je 95.651 obrađeni glasački listić, od kojih su 87.452 važeća. To su podaci iz aktuelnog preliminarnog presjeka i ne predstavljaju konačne rezultate izbora.
Najveću podršku birača ostvarila je Stranka demokratske akcije sa 30.753 glasa, odnosno 35,17 posto važećih glasova.
Na drugom mjestu nalazi se koalicija predvođena HDZ-om BiH sa 19.909 glasova ili 22,77 posto, dok je SDP BiH treći sa 16.491 glasom, odnosno 18,86 posto.
Već sam odnos ove tri liste pokazuje da će one imati dominantnu zastupljenost u budućem sazivu Skupštine. Zajedno su osvojile više od tri četvrtine trenutno evidentiranih važećih glasova, što im daje izrazitu prednost u odnosu na ostale političke subjekte.
Ipak, izborna matematika pokazuje da će važnu ulogu imati i manje stranke i koalicije.
Hrvatska koalicija za Središnju Bosnu, koju čine HDZ 1990, HRS i HSS, osvojila je 6.400 glasova ili 7,32 posto, dok je koalicijska lista Stranke za Bosnu i Hercegovinu i BESA NL dobila 5.625 glasova, odnosno 6,43 posto.
Narod i pravda nalazi se na šestom mjestu sa 3.680 glasova ili 4,21 posto.
Preostalih šest političkih subjekata trenutno ne prelazi izborni prag od tri posto. Najbliža tom pragu je koalicija Demokratske fronte i Građanskog saveza sa 1.838 glasova ili 2,10 posto, a slijedi Naša stranka sa 1.531 glasom ili 1,75 posto.
Prema sadašnjem broju važećih glasova, za prelazak izbornog praga potrebno je više od 2.623 glasa. To znači da je DF/GS trenutno 786 glasova ispod praga, dok Našoj stranci nedostaje 1.093 glasa.
Ove razlike važne su zato što prelazak izbornog praga mijenja broj političkih subjekata koji učestvuju u raspodjeli mandata, a samim tim može utjecati i na broj zastupničkih mjesta drugih stranaka.
Na osnovu trenutno dostupnih rezultata, primjenom zakonske metode raspodjele mandata, izradili smo projekciju budućeg saziva Skupštine Srednjobosanskog kantona.
| Politički subjekt | Glasovi | Udio | Projekcija mandata |
|---|---|---|---|
| SDA | 30.753 | 35,17% | 12 |
| HDZ BiH i partneri | 19.909 | 22,77% | 7 |
| SDP BiH | 16.491 | 18,86% | 6 |
| Hrvatska koalicija HDZ 1990–HRS–HSS | 6.400 | 7,32% | 2 |
| SBiH–BESA | 5.625 | 6,43% | 2 |
| Narod i pravda | 3.680 | 4,21% | 1 |
| DF/GS | 1.838 | 2,10% | 0 |
| Naša stranka | 1.531 | 1,75% | 0 |
| Ostale četiri liste | 1.225 | 1,40% | 0 |
| Ukupno | 87.452 | 100% | 30 |
Prema našem izračunu, SDA bi osvojila 12 zastupničkih mandata, koalicija predvođena HDZ-om BiH sedam, a SDP BiH šest mandata.
Hrvatskoj koaliciji za Središnju Bosnu pripala bi dva mandata, koliko bi osvojila i koalicijska lista SBiH–BESA, dok bi Narod i pravda imao jednog zastupnika.
To znači da bi, ukoliko se sadašnji odnos glasova zadrži, Skupštinu SBK/KSB činilo šest političkih subjekata i koalicija.
SDA bi raspolagala sa 40 posto zastupničkih mjesta, koalicija predvođena HDZ-om BiH sa 23,33 posto, a SDP sa 20 posto.
Preostalih pet mandata podijelili bi Hrvatska koalicija, SBiH–BESA i Narod i pravda.
U poređenju s prethodnim sazivom Skupštine, ovakav raspored donio bi nekoliko zanimljivih promjena.
SDA je na izborima 2022. godine osvojila 11 mandata, dok bi prema trenutnoj projekciji u novi saziv ušla sa 12 zastupnika. Time bi povećala svoju zastupljenost za jedno mjesto i dodatno ojačala poziciju najbrojnijeg političkog subjekta u kantonalnoj skupštini.
Koalicija predvođena HDZ-om BiH imala bi sedam mandata, što je za dva manje u odnosu na devet mandata koje je HDZ BiH osvojio na prethodnim izborima.
S druge strane, SDP bi mogao ostvariti jedan od značajnijih pomaka među vodećim strankama. Sa četiri mandata osvojena 2022. godine, prema sadašnjoj projekciji mogao bi povećati svoju zastupljenost na šest mjesta.
Hrvatska koalicija za Središnju Bosnu imala bi dva zastupnika. Poređenje s prethodnim rezultatom HDZ-a 1990 treba posmatrati uz činjenicu da ovogodišnja koalicija okuplja više političkih subjekata.
Dva mandata koalicije SBiH–BESA predstavljala bi promjenu u sastavu Skupštine i dodatno proširila broj političkih opcija zastupljenih u ovom zakonodavnom tijelu.
Narod i pravda, koji je u prethodnom sazivu imao dva zastupnika, prema trenutnoj projekciji ostao bi na jednom mandatu.
Demokratska fronta, koja je u prethodnom sazivu imala dva zastupnika, prema sadašnjim rezultatima ne bi učestvovala u raspodjeli mandata, jer lista DF/GS trenutno ne prelazi izborni prag.
Ipak, riječ je o preliminarnom presjeku. Za konačne zaključke potrebno je sačekati obradu svih glasova i službenu raspodjelu mandata.
Ono što je već sada posebno zanimljivo jeste odnos snaga među političkim subjektima koji bi mogli učestvovati u formiranju nove Vlade SBK/KSB.
Skupština broji 30 zastupnika, što znači da je za natpolovičnu većinu potrebno najmanje 16 glasova.
Prema našoj projekciji, nijedna politička stranka niti koalicijska lista ne bi mogla samostalno formirati većinu.
SDA bi, sa očekivanih 12 zastupnika, imala najbolju pojedinačnu pregovaračku poziciju, ali bi joj za formiranje vlasti bila neophodna podrška drugih političkih subjekata.
Ukoliko bi SDA i koalicija predvođena HDZ-om BiH nastavile dosadašnju saradnju, zajedno bi imale 19 zastupnika. Takav odnos omogućio bi im skupštinsku većinu sa tri glasa više od potrebnog minimuma.
Upravo u tome leži razlika između izbornih rezultata i formiranja vlasti.
Birači svojim glasovima određuju odnos snaga u Skupštini, ali će konačan sastav parlamentarne većine zavisiti i od političkih dogovora, međusobnih odnosa stranaka i njihovih programskih prioriteta.
Posebno će biti zanimljivo pratiti ulogu SDP-a, koji bi sa šest projektovanih mandata mogao imati značajan utjecaj na postizborne razgovore.
Jednako tako, dva mandata Hrvatske koalicije za Središnju Bosnu i dva mandata liste SBiH–BESA u određenim kombinacijama mogu imati presudnu ulogu u formiranju skupštinske većine.
Naravno, uz sve navedene matematičke mogućnosti treba imati u vidu i specifičnosti političkog sistema Srednjobosanskog kantona, kao i pravila koja se odnose na konstitutivne narode i imenovanje izvršne vlasti.
Izborna matematika sama po sebi zato nije dovoljna za pouzdanu prognozu sastava buduće Vlade.
Širi izborni rezultati također zaslužuju pažnju.
Na federalnom nivou SDA je prema najnovijem presjeku osvojila 228.517 glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, gotovo dvostruko više od SDP-a koji ima 115.067 glasova. Koalicija predvođena HDZ-om BiH osvojila je 101.199 glasova.
Na državnom nivou SDA je sa 247.030 glasova najjača pojedinačna politička stranka prema rezultatima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH s područja Federacije. SDP ima 116.756, a koalicija predvođena HDZ-om BiH 98.853 glasa.
U Republici Srpskoj vodeću poziciju za državni parlament zadržava SNSD sa 203.729 glasova.
Rezultati izbora za Predsjedništvo BiH također pokazuju značajne prednosti pojedinih kandidata.
Denis Bećirović trenutno vodi u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva sa 209.802 glasa, ispred Bakira Izetbegovića koji ima 187.012 glasova. Treće mjesto zauzima Semir Efendić sa 140.968 glasova.
Za hrvatskog člana Predsjedništva vodi Darijana Filipović sa 108.862 glasa, dok je na drugom mjestu Slaven Kovačević sa 71.377 glasova.
U utrci za srpskog člana Predsjedništva najviše glasova ima Željka Cvijanović – 284.935, ispred Marinka Božovića sa 136.818 glasova.
Ipak, za stanovnike Travnika i drugih općina srednje Bosne posebno će biti zanimljivo vidjeti ko će, nakon konačne raspodjele mandata, preuzeti odgovornost za vođenje kantonalnih institucija u naredne četiri godine.
Nova Skupština odlučivat će o pitanjima koja se neposredno tiču svakodnevnog života građana, od kantonalnog budžeta, zdravstva i obrazovanja do razvoja privrede, infrastrukture i zapošljavanja.
Zato će, osim konačnog rasporeda zastupničkih mjesta, važno biti i kakve će programske ciljeve buduća parlamentarna većina postaviti pred sebe.
Prema sadašnjim rezultatima, SDA ostaje vodeća politička stranka u Srednjobosanskom kantonu, SDP bi mogao povećati broj zastupnika, a značajnu ulogu u novom sazivu imale bi i političke opcije koje su trenutno na četvrtom, petom i šestom mjestu.
Hoće li takav odnos snaga donijeti kontinuitet dosadašnje vlasti ili drugačiju političku kombinaciju, pokazat će naredni dani i sedmice.
Do tada, naša projekcija ostaje matematički prikaz mogućeg sastava Skupštine SBK/KSB na osnovu trenutno dostupnih glasova, uz jasnu napomenu da konačnu i službenu raspodjelu mandata utvrđuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Izvor: Centralna izborna komisija BiH, preliminarni rezultati Općih izbora 2026. godine.
Projekcija mandata: redakcijski izračun Travnicki.INFO.
