Prema zamišljenom planu, trasa plinovoda išla bi od Zagvozda (RH) preko Imotskog (RH) do Posušja i dalje u dva smjera – prvi prema Mostaru i drugi prema Travniku preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna. Treba istaći da i Hrvatska mora izgraditi plinovod od Dugopolja kod Splita do Zagvozda kod Makarske.
Kod Travnika bi se plinovod spojio na postojeći sistem prema Zenici i Sarajevu čime bi se transport mogao nastavio dalje prema Zvorniku.
Iako je idealna prilika da se gasificira i Bosansko-podrinjski kanton odnosno Goražde kao jedan od centara namjenske industrije Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikt – do toga, izgledno je, opet neće doći.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za Klix.ba kažu kako je njihov plan da se cijela teritorija Federacije BiH gasificira no ključan je drugi dio odgovora koji kaže da će se o tome razmišljati “naknadno”.
“U ovom trenutku primarni fokus je na obezbjeđenju rezervnog pravca snabdijevanja, što znači da su radovi na izgradnji plinske infrastrukture za Južnu interkonekciju u prioritetu. Sve ostale aktivnosti bit će naknadno definisane”, naveli su.
Dakle, planirana američka investicija zaustavit će se na entitetskoj liniji s obzirom da nije u planu da trasa ide preko entiteta Republika Srpska, barem za sada, prema Goraždu, ali ni prema Brčkom.
Ovaj problem je nedavno detektovao i državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović kazavši da još niko ne zna koje dijelove BiH projekat snabdijeva plinom i zašto su izostavljeni Goražde i Brčko.
“Ko će snabdjevati ova dva centra prirodnim plinom? Je li to neko svjesno izostavio ili je greška? Iz toga razloga smatram da se parlamenti BiH i Federacije BiH trebaju ozbiljno pozabaviti ovim pitanjem”, rekao je Mehmedović.
Sredinom prošle godine premijer BPK Edin Ćulov je kazao da bi izgradnja plinovoda iz pravca Sarajeva, prema procjenama, iznosila milion KM po kilometru. On je kazao da da iz tog, ali i iz složenih tehničkih izazova, dovođenje gasa iz pravca Sarajeva nije moguće.
“Tražit ćemo alternativu kako bi se izvršila gasifikacija Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u interesu naših građana i privrede”, kazao je premijer Edin Ćulov. Alternativa je očito trebala biti u projektu Južne interkonekcije, no od toga prema prvim najavama neće biti ništa.
Želja za gasifikacijom već decenijama postoji i u Brčkom, a prema riječima gradonačelnika Siniše Milića spremni su podržati projekt interkonekcije BH-Gasa koji bio išao i preko Brčko Distrikta.
Mnogi smatraju da bi polaganje cijevi na teritoriji cijele BiH odnosno oba entiteta i Brčko distrikta značilo i ovjeru državne imovine Bosne i Hercegovine uz pomoć američke investicije. Upravo zbog toga i postoje otpori političkih stranaka iz Banje Luke.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2024. godine BiH je uvezla 225 miliona kubnih metara plina. Republika Srpska je potrošila oko 30 miliona kubika, a ostatak Federacija BiH.
Klix.ba
