Transparency International
Stres i upravljane stresom kod djece
Stres i upravljane stresom kod djece - photo: ilustracija
Aktuelno

Stres i upravljane stresom kod djece

Planet obuca

Zahtjevi koje nam život nameće ponekad mogu biti iznad naših mogućnosti i prouzrokovati poteškoće nošenja s trenutnom situacijom izazvanom pandemijom COVID-19. Ti zahtjevi se mogu nazvati stresori – stvari i događaji koji nam uzrokuju stres.

Djeca i stres

Sam stres koji se javlja kod djece ima i svoje znakove, a to su:

Tjelesni znakovi stresa su:
⦁ Glavobolja
⦁ Bol u prsima
⦁ Kratak dah (zadihanost)
⦁ Lupanje srca, visok krvni tlak
⦁ Probavne tegobe
⦁ Hladne, znojne ruke
⦁ Umor i nesanica

Socijalni znakovi stresa su:
⦁ Kvarenje ili gubljenje prijateljstva i odnosa
⦁ Izbjegavanje društva
⦁ Prigovaranje , kukanje
⦁ Optuživanje drugih
⦁ “Istresanje” na druge
⦁ Zanemarivanje bližnjih

Sam doživljaj stresa je ovisan isključivo o pojedincu – situaciju ćemo doživjeti onoliko ugrožavajućom koliko mi to sami dopustimo što znači da je moguće naučiti nositi se sa stresom.

Zašto je bitno raditi s djecom?

Djeca i mladi su dvije osjetljive skupine društva koje su u neprestanom razvoju. Bilo kakvi negativni faktori kao što je stres, mogu značajno oštetiti njihov normalan rast i razvoj u psihičkom, ali i fizičkom pogledu. Izloženost dugotrajnom stresu narušava imunološki sistem djeteta kao i odrasle osobe. Sama pojava pandemije COVID-19 i zatvorenost djece u svoje kuće izaziva jak stres kod djece, a i kod odraslih. Pandemija koronavirusom za veliku većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Djeca i mladi su dvije osjetljive skupine društva koje su u neprestanom razvoju. Bilo kakvi negativni faktori, kao što je stres, mogu značajno oštetiti njihov normalan rast i razvoj u psihičkom, ali i fizičkom pogledu.

Kako ublažiti posljedice stresa?

Posljedice stresa mogu biti ublažene drugim faktorima u djetetovom životu. Djeca koja su razvila dobre odnose u porodici s jednim ili oba roditelja, zatim djeca koja imaju iskustvo dobrog postignuća u školi i održavaju veze s vršnjacima imaju manju vjerojatnost da će razviti psihičke smetnje, kao i razvijanje dobrih odnosa s drugima općenito štiti od stresnih situacija.

Kako pomoći djeci u ovim stresnim situacijama?

Najbolja podrška djetetu su roditelji koji slušaju i čuju dijete, prijatelji s kojima se može razgovarati i koji pomažu u razmišljanju i traženju rješenja za dijete.

Kako odrasli mogu pomoći djeci u stresnim situacijama?

Odrasle osobe također mogu da pomognu djeci na više načina, bez obzira da li se radilo o djeci koja su vašoj porodici ili komšije. Kroz par savjeta, na ovaj način odrasli mogu pomoći djeci:
⦁ Obratite pažnju na dijete – u različitim situacijama, naročito kod svađa s prijateljima, pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije…
⦁ Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni, pokažite djetetu da vam je stalo
⦁ Priznajte djetetu osjećaje – važno je da dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen, usamljen.
⦁ Imenujte djetetove osjećaje i pomozite mu da priča o njima
⦁ Pomozite djetetu da vidi situaciju na pozitivniji način – neki stresori posramljuju dijete, a posramljivanje, pak, utječe na samopouzdanje
⦁ Organizirajte aktivnosti koje potiču suradnju, a ne takmičenje – ovo pomaže djetetu da sudjeluje svojim ritmom i potiče razvoj socijalnih vještina
Na samom kraju ćemo da navedemo par savjeta za roditelje kako da zaštite svoje dijete od stresa:
⦁ Otkrivajte izvore stresa , ako definišite uzrok , imate kontrolu nad svojim ponašanjem , defininisanjem uzroka izbjegavate preplavljenost stresom , i smanjujete neizvjesnost
⦁ Ako ne možete promijeniti stresnu situaciju , promijenite svoj pogled –svoje tumačenje te situacije (odmažuće misli zamijenite pomažućim mislima)
⦁ Mijenjajte perspektive – postoji više perspektiva –moćan alat je tri perspektive
⦁ Prihvatite ono što ne možete mijenjati
⦁ Napustite stresne situacije , bar na kratko , kad god možete
Dišite stomakom , ustanite , protegnite se ,zagrlite nekoga….i sjetite se…da budete zahvalni na onome što imate

Želim vam što manje stresa, i što više sretnih događaja

Mr. Harun Herceg, diplomirani psiholog i profesor psihologije