Travnik ispunjava zakonske kriterije, ali ne i ekonomske da bi iz jedne općine mogao biti reorganizovan u gradsku zajednicu.
Tako bi se u najkraćem mogla sažeti višesatna diskusija na okruglom stolu pod nazivom “Preustroj Općine Travnik u gradsku zajednicu – razlozi, modeli, načini i primjeri dobre prakse” koji je danas organizovala Udruga za humani i održivi razvoj “Klik” iz Travnika, u suradnji s “Institutom za društveno-politička istraživanja” iz Mostara.
Stručnjaci iz oblasti pravnih nauka utvrdili su da Travnik ispunjava kriterije da postane gradskom zajednicom jer ima preko 30.000 stanovnika, od čega preko 10.000 stanovnika samo u urbanoj zoni, a ispunjava i kulturno-historijske kriterije.
Međutim, stručnjaci iz oblasti ekonomskih nauka kažu drugačije. Jasnog su stava da Travnik ne ispunjava ekonomske kriterije.
– Općina Travnik po ekonomskoj poziciji koju ima bi mogla isključivo biti s modelom jedne općine jer ima ekonomsku razvijenost koja je znatno ispod prosjeka Federacije BiH i BDP-a – istaknuo je prof. dr. Kadrija Hodžić, napominjući kako je kod formiranja većine gradova u BiH evidentno odsustvo ekonomskih kriterija.
Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici nekoliko stranaka s hrvatskim predznakom, a među njima je bio i aktuelni predsjedavajući Općinskog vijeća Travnik Niko Grganović (HDZ BiH).
-Ako idemo samo na to da Općina postane Grad, onda nismo dobili ništa. Načelnik bi postao gradonačelnik, a predsjedavajući Općinskog vijeća postao bi predsjedavajući Gradskog vijeća. I to je samo kozmetička promjena. Kad prođemo kroz grad vidimo da je u jako ružnom stanju. Mislim da se mnogo može postići pravičnijom raspodjelom sredstava koja Općina upućuje prema građanima. Raspodjelit ćemo ih samo ako imamo pravičniju zastupljenost u Vijeću, a ne samo iz jednog dijela – kazao je predsjedavajući Grganović, aludirajući na činjenicu da gotovo pola saziva OV Travnik dolazi iz Biljanske regije, a dok iz gradskog dijela nema ni pet vijećnika.
FENA/Agencija DAN