BHRT je nakon povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH na 1.000 KM pod dodatnim finansijskim opterećenjem. Za mjesec januar plaće su morale biti usklađene za 503 radnika BHRT-a, bez povećanja ostalih plaća zaposlenih. Tako je sad u potpunosti izjednačena plaća i onih uposlenika koji nisu direktno vezani za program radija i televizije i novinara koji svaki dan prozvode medijski sadržaj.
Državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto u čijoj nadležnosti je rješavanje pitanje državnog RTV servisa priznao je tokom javnog saslušanja pred parlamentarnom komisijom za borbu protiv korupcije kako nema rješenja za BHRT.
Nešto slično je ponovio i šef HDZ-a Dragan Čović tokom druženja s novinarima 14. februara kako već dvije godine ne uspijevaju s partnerima to pitanje staviti na dnevni red.
„Nama treba Radio-televizija BiH kao nešto središnje i koja se mora finansirati ili kroz instrumente kako to rade sva uređena društva ili kroz proračun, mada ja mislim da je to loše da se radi kroz proračun jer to onda gubi smisao što se tiče vaše slobod“, kazao je ovo na druženju sa novinarima predsjednik HDZ-a Dragan Čović, odgovarajući na pitanje novinarke BHRT-a o teškoj finansijskoj krizi s kojom se suočava javni RTV servis BiH.
U odgovoru koji je dao dotakao se i RTV FBiH i potrebe za novim rukovodstvom, kanala na hrvatskom jeziku, osnivanja RTV HZ HB, ali nijednom nije pozvao građane BiH da plaćaju RTV taksu ili pristojbu od 7.50 KM.
RTRS je 2017. godine samostalno izašao iz sistema naplate RTV takse, te sav prikupljeni novac zadržavaju za sebe, iako je po zakonu trebalo ići 50 posto BHRT-u i 25 posto RTV FBiH.
Podaci koje je BHRT dostavio u odgovoru jednom državnom zastupniku o naplaćenoj RTV taksi pokazuju da i RTV FBiH i BHRT zapravo finansiraju građani Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća, Travnika gdje se na području Federacije BiH uplati i najviše takse putem računa JP Elektroprivreda BiH. Ta prikupljena taksa se dijeli između RTV FBiH i BHRT-a. Tokom 2024. godine došlo je do spora između RTV FBiH i BHRT-a koji je rezultirao višesatnom obustavom signala FTV-u, a nakon podnesene krivične prijave protiv Belmina Karamehmedovića naprasno je došlo do dogovora u raspodjeli RTV takse i nastavka naplate putem računa JP Elektroprivreda BiH.
Od marta do kraja oktobra 2024. godine, za osam mjeseci, u FBiH je naplaćena taksa u iznosu od 20.827.800 KM. Od ovog iznosa najviše je uplaćeno u Sarajevu 6.367.080 KM, Tuzli 5.435.683,50 KM, Zenici 3.815.220,50 KM, Bihaću 2.605.702,50 KM, Travniku 950.040 KM. U Mostaru je prikupljeno 666.052,50 KM. Ako bismo ovaj novac podijelili sa osam mjeseci, mjesečno se iz Mostara prikupi 83.256 KM, a kada se podijeli sa 7,50 KM koliko iznosi RTV taksa to znači da RTV taksu plaća oko 11.100 stanovnika Mostara.
Od 20.827.800 KM putem Elektroprivrede BiH prikupljeno je 19.839.779 KM. Samostalne uplate su 705.007,25 KM, a pravne osobe (hoteli, moteli) su uplatili 283.013,75 KM.
Na teritoriji Rs-a u istom periodu naplaćena je RTV taksa u iznosu od 13.446.695 KM i sav novac zadržavaju za sebe.
Dug RTRs-a od 2017. godine do danas veći je od 80 miliona KM, a pred nadležnim sudovima u toku je više sudskih postupaka.
Stabilan i jak državni javni servis jedan je i od uslova koje BiH mora ispuniti na putu ka EU.
No, oni koji bi to trebali omogućiti očito se ne mogu dogovoriti, pa je opstanak BHRT-a evidentno političko pitanje. No, za početak bismo mogli krenuti i od samih članova Upravnog odbora BHRT-a i da li oni plaćaju RTV taksu. Da li RTV taksu plaćaju i svi uposlenici BHRT-a, šefovi, urednici, novinari s obzirom da dolaze i iz RS-a. Puno je krivaca za ovakvo stanje na BHRT-u, ali rješenje može biti samo jedno. No, za sada ga nema ko ponuditi.
A. Vrabac / Patria
