Iako je od Općih izbora u Bosni i Hercegovini prošlo osam dana, konačan raspored zastupničkih mjesta u Skupštini Srednjobosanskog kantona još nije poznat.
Najnoviji preliminarni rezultati donijeli su promjenu u korist SDA, ali glasovi iz dijaspore, čije brojanje tek slijedi, mogli bi ponovo promijeniti odnos snaga, posebno između dvije najveće stranke u kantonu.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila je da su zaprimljene sve pošiljke s glasačkim materijalom iz inostranstva koje su stigle u propisanom roku. Trenutno se provodi njihova verifikacija, nakon čega će početi brojanje, dok se u Glavnom centru za brojanje već obrađuju glasovi mobilnih timova.
Prema posljednjem dostupnom presjeku za Skupštinu SBK/KSB, obrađena su 343 od ukupno 345 redovnih biračkih mjesta, odnosno 99,42 posto. Najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije, ukupno 31.164 ili 35,08 posto, dok HDZ BiH s koalicionim partnerima ima 20.248 glasova ili 22,79 posto. Treći je SDP BiH sa 16.814 glasova, odnosno 18,93 posto.
Trenutna projekcija raspodjele 30 zastupničkih mjesta pokazuje da bi SDA imala 12 mandata, HDZ BiH sedam, SDP šest, koalicija SBiH–BESA dva, koalicija predvođena HDZ-om 1990 dva, a Narod i pravda jedan mandat.
U odnosu na prve dane nakon izbora, kada se govorilo o 11 mandata SDA i osam mandata HDZ-a BiH, posljednja obrada redovnih glasova donijela je promjenu. SDA je dobila dvanaesti mandat, dok je HDZ BiH ostao na sedam zastupničkih mjesta.
Međutim, upravo bi glasovi iz dijaspore mogli ponovo promijeniti ovu računicu.
Na prethodnim izborima HDZ BiH imao je značajnu prednost u broju glasova pristiglih poštom na području Srednjobosanskog kantona. Prema ranije objavljenim podacima, na izborima 2022. godine HDZ BiH i partneri osvojili su 2.069 glasova poštom, dok je SDA dobila 719. Još izraženija razlika zabilježena je 2018. godine, kada je HDZ dobio 3.924, a SDA 535 glasova.
Ukoliko bi se sličan odnos ponovio i ove godine, mogao bi utjecati na raspodjelu posljednjih mandata. Ipak, rezultati iz ranijih izbornih ciklusa nisu garancija da će se birači iz dijaspore i ovoga puta opredijeliti na isti način.
Za sada je izvjesno da SDA i HDZ BiH, bez obzira na to hoće li odnos njihovih mandata biti 12 prema sedam ili 11 prema osam, prema ove dvije projekcije zajedno imaju 19 zastupnika.
To je dovoljno za natpolovičnu većinu u Skupštini koja broji 30 zastupnika, ali ne i za potvrđivanje nove Vlade SBK/KSB.
Naime, Ustav Srednjobosanskog kantona propisuje da Vladu potvrđuje Skupština dvotrećinskom većinom glasova, što znači da je za izbor premijera i ministara potrebno najmanje 20 zastupničkih glasova.
Upravo zato dvadeseti glas ostaje jedno od najvažnijih pitanja budućeg konstituisanja vlasti u Srednjobosanskom kantonu.
U slučaju nastavka saradnje SDA i HDZ-a BiH, koju su ove dvije stranke ostvarivale i u prethodnom mandatu, za potvrđivanje nove Vlade bila bi potrebna podrška najmanje još jednog zastupnika iz drugih političkih subjekata.
U novom sazivu, prema sadašnjim projekcijama, zastupljeno bi bilo šest političkih lista, a raspored njihovih mandata otvara prostor za različite parlamentarne dogovore. Pri tome će biti važno razlikovati podršku pojedinim odlukama od formalnog ulaska u vladajuću koaliciju.
Zanimljivo je i pitanje personalnog sastava buduće Skupštine. Na listi SDA najveći broj preferencijalnih glasova trenutno imaju Tahir Lendo, Amir Šečibović, Vildan Hajić i Sedžad Milanović, dok su na listi HDZ-a BiH među najuspješnijim kandidatima Mirjana Plavčić, Dražen Matišić i Dario Plavčić.
Ipak, broj preferencijalnih glasova nije jedini kriterij za dodjelu mandata. Na konačan sastav utječu zakonska pravila raspodjele mandata, redoslijed kandidata na listama i eventualno preuzimanje nespojivih izvršnih funkcija.
Posebnu pažnju privlače Tahir Lendo, aktuelni premijer SBK/KSB, i aktuelni kantonalni ministri. Ukoliko bi ostali na izvršnim funkcijama, njihova eventualna zastupnička mjesta popunjavala bi se u skladu s izbornim pravilima, što bi moglo otvoriti prostor drugim kandidatima SDA.
Zbog toga konačna lista zastupnika neće nužno biti istovjetna listi kandidata s najvećim brojem preferencijalnih glasova.
S druge strane, izborni rezultat SDP-a BiH, koji prema trenutnoj projekciji ima šest mandata, daje ovoj stranci značajnu zastupljenost u Skupštini, dok bi po dva zastupnika imale liste SBiH–BESA i HDZ 1990 s partnerima. Narod i pravda trenutno zadržava jedan mandat.
Upravo posljednji mandat NiP-a, kao i raspodjela između SDA i HDZ-a, ostaju pitanja koja će biti moguće konačno sagledati nakon završetka brojanja i potvrđivanja izbornih rezultata.
Na nivou cijele Bosne i Hercegovine za glasanje izvan zemlje registrovana su 48.074 birača. To, međutim, nije broj pristiglih niti važećih glasačkih listića. Njihov konačan broj bit će poznat tek nakon provjere i obrade pošiljki.
Prema informacijama iz Centralne izborne komisije BiH, očekuje se da rezultati budu poznati najkasnije do 24. oktobra, odnosno 20 dana nakon održavanja izbora.
Za građane Srednjobosanskog kantona predstojeći dani zato neće donijeti samo odgovor na pitanje koliko je mandata pripalo kojoj stranci. Jednako važno bit će ko će zaista sjediti u skupštinskim klupama, ko će preuzeti odgovornost za formiranje vlasti i na koji način će biti osigurana potrebna dvotrećinska podrška novoj Vladi.
Do tada, sve projekcije treba posmatrati kao preliminarne, a konačnu riječ dat će preostali glasovi i Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Travnicki.INFO
