Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je potvrdila rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra 2026. godine, čime je i zvanično poznata raspodjela svih 30 mandata u Skupštini Srednjobosanskog kantona.
Međutim, iako su birači odlučili o odnosu političkih snaga, konačan sastav zastupničkih klupa mogao bi biti nešto drugačiji od spiska izabranih kandidata. Razlog je jednostavan – među onima koji su osvojili mandate nalaze se i aktuelni članovi Vlade SBK/KSB, a njihov eventualni ostanak na izvršnim funkcijama otvorio bi prostor kandidatima koji su trenutno ostali ispod izborne crte.
Prema potvrđenim rezultatima, Stranka demokratske akcije osvojila je 32.214 glasova, odnosno 33,98 posto, i u novom sazivu imat će 11 zastupnika. Koalicija predvođena HDZ-om BiH dobila je 24.038 glasova, odnosno 25,35 posto, što joj donosi osam mandata, dok je SDP BiH sa 17.102 glasa, odnosno 18,03 posto, osvojio šest zastupničkih mjesta.
Hrvatska koalicija predvođena HDZ-om 1990, uz HRS i HSS, osvojila je dva mandata, koliko je pripalo i zajedničkoj listi Stranke za Bosnu i Hercegovinu i BESA NL. Narod i pravda s jednim mandatom zaokružuje sastav od šest političkih subjekata i koalicija koji će biti zastupljeni u kantonalnom zakonodavnom tijelu.
Travnicki.INFO je još tokom izborne noći, a potom i nakon objavljivanja utvrđenih rezultata, analizirao raspodjelu mandata i mogući sastav Skupštine. Sada, nakon službene potvrde rezultata, izborna matematika dobila je svoj konačan oblik, ali ostaje nekoliko politički izuzetno zanimljivih pitanja.
Na listi SDA mandate su osvojili Tahir Lendo, Elma Salkanović, Amir Šečibović, Sead Čaušević, Melisa Kajmak, Ahmed Meštrovac, Salkan Merdžanić, Irma Čorbić, Selma Agić, Nedžad Orman i Amela Haračić.
Među njima su dvojica aktuelnih članova izvršne vlasti – premijer Tahir Lendo i ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Amir Šečibović.
Ukoliko SDA i HDZ BiH postignu dogovor o nastavku dosadašnje saradnje, a Lendo ostane na čelu Vlade, njegov zastupnički mandat mogao bi preuzeti naredni kvalificirani kandidat sa liste SDA. Ista mogućnost postoji i u slučaju Šečibovićevog ostanka na ministarskoj funkciji.
Prema našoj analizi kandidatske liste, u takvom scenariju otvorio bi se prostor za Jasminka Ratkušića i Medihu Riđić. Njih dvoje trenutno nisu među 11 kandidata SDA kojima su dodijeljeni mandati, ali bi se mogli naći u skupštinskim klupama ukoliko Lendo i Šečibović nastave obavljati izvršne funkcije.
Na listi HDZ-a BiH i koalicionih partnera mandate su osvojili Dražen Matišić, Mirjana Plavčić, Anto Matić, Boris Mrnjavac, Ana Šindrić, Ivan Sajević, Ivo Šimunović i Josipa Lozančić.
I ovdje se pojavljuje gotovo identična situacija.
Mirjana Plavčić trenutno obavlja funkciju ministrice finansija SBK/KSB, dok je Anto Matić ministar zdravstva i socijalne politike. Njihov eventualni ostanak u Vladi značio bi da će se otvoriti mogućnost dodjele zastupničkih mandata narednim kandidatima sa liste.
Prema sadašnjem redoslijedu, to bi mogle biti Ivana Ivičević i Lucija Pavlović, koje se nalaze neposredno iza osam kandidata s osvojenim mandatima.
Dakle, ukoliko bi četvero aktuelnih članova Vlade – Tahir Lendo, Amir Šečibović, Mirjana Plavčić i Anto Matić – ostalo na izvršnim funkcijama, sastav Skupštine mogao bi biti promijenjen za četiri imena, bez ikakve promjene u broju mandata koje su osvojile njihove stranke.
Ovakav razvoj događaja nije potvrđen niti su navedeni kadrovski dogovori zvanično postignuti. Riječ je o projekciji zasnovanoj na potvrđenim rezultatima i mogućem zadržavanju sadašnjih funkcija, dok konačna dodjela eventualnih zamjenskih mandata zavisi od zakonskih procedura i odluka nadležnih institucija.
Kod ostalih političkih subjekata, prema trenutno poznatim rezultatima, nema razloga za sličnu kalkulaciju na osnovu ostanka njihovih izabranih kandidata u aktuelnoj kantonalnoj Vladi.
SDP BiH u Skupštini će imati šest zastupnika, a mandate su osvojili Edin Gekić, Selma Hrvačić, Armin Kukić, Sifet Mrkonja, Zorana Kunovac i Anita Markanović.
Hrvatsku koaliciju predvođenu HDZ-om 1990 predstavljat će Anto Bilić i Biljana Mlakić, dok su mandate zajedničke liste SBiH–BESA osvojili Admir Meštrovac i Ajdina Smreka.
Jedini mandat Naroda i pravde pripao je Tariku Šečiću.
Posebno je zanimljivo da značajan broj preferencijalnih glasova pojedinim kandidatima nije automatski omogućio ulazak u Skupštinu. Primjer je Vildan Hajić, koji je na listi SDA osvojio 4.754 lična glasa, kao i aktuelni ministar privrede Sedžad Milanović sa 3.885 glasova.
Razlog se nalazi u pravilima Izbornog zakona BiH, prema kojima kandidat mora osvojiti najmanje 20 posto glasova svoje liste kako bi na osnovu preferencijalnih glasova stekao prednost u odnosu na njen redoslijed. Kada taj uslov nije ispunjen, presudan je redoslijed kandidata na listi.
Zbog toga se konačan sastav zastupničkih klubova ne može jednostavno izračunati rangiranjem kandidata prema broju osvojenih ličnih glasova.
Ipak, pitanje ko će sjediti u Skupštini samo je jedan dio postizborne priče. Drugi, politički još značajniji, odnosi se na formiranje nove Vlade SBK/KSB.
SDA sa 11 i HDZ BiH sa osam mandata zajedno raspolažu sa 19 zastupničkih mjesta. To im daje natpolovičnu većinu u Skupštini, ali ne i potrebnu dvotrećinsku većinu za potvrđivanje Vlade.
Naime, zbog ustavnog uređenja Srednjobosanskog kantona, za izbor nove Vlade potrebna je podrška najmanje 20 od ukupno 30 zastupnika.
Upravo tu počinje najzanimljiviji dio postizborne matematike.
Ako SDA i HDZ BiH nastave dosadašnju saradnju, nedostajat će im najmanje jedan zastupnički glas. Taj glas mogao bi doći od jednog od ostalih parlamentarnih subjekata, ali će konačan dogovor zavisiti od političkih pregovora, programskih usaglašavanja i raspodjele odgovornosti u budućoj izvršnoj vlasti.
Narod i pravda ima jednog zastupnika, čija bi podrška matematički bila dovoljna za dostizanje potrebnih 20 glasova. S druge strane, Hrvatska koalicija HDZ 1990–HRS–HSS, kao i SBiH–BESA, imaju po dva zastupnika, što bi u slučaju zajedničkog dogovora omogućilo većinu od 21 glasa.
Naravno, matematička mogućnost ne znači i političku spremnost na saradnju. Zasad nije potvrđen dogovor koji bi osigurao potrebnu dvotrećinsku podršku za izbor nove Vlade.
Potvrđeni izborni rezultati tako su odgovorili na pitanje koliko je građana podržalo pojedine političke opcije i koliko će mjesta one imati u Skupštini, ali ne i na pitanje ko će u naredne četiri godine upravljati ključnim kantonalnim resorima.
Posebno će biti zanimljivo pratiti hoće li Tahir Lendo nastaviti obavljati funkciju premijera, koliko će aktuelnih ministara zadržati svoje pozicije i hoće li se eventualnim imenovanjima otvoriti prostor za još neke kandidate koji su ostali ispod crte.
Za građane Travnika i drugih općina SBK/KSB, iza svih ovih imena i političkih kombinacija stoje pitanja koja će imati mnogo konkretniji utjecaj na svakodnevni život – funkcionisanje zdravstvenog i obrazovnog sistema, ulaganja u infrastrukturu, razvoj privrede, raspodjela budžetskih sredstava i kvalitet javnih usluga.
Zbog toga formiranje nove Skupštine i Vlade nije samo pitanje stranačkih mandata i ministarskih fotelja, nego i odgovornosti koju će izabrani predstavnici preuzeti za razvoj srednje Bosne.
Jedno je sada sigurno: građani su odlučili o raspodjeli svih 30 mandata. Ko će ih na kraju zaista koristiti, ko će preuzeti ministarske funkcije i ko će osigurati presudni dvadeseti glas za novu Vladu, pitanja su na koja će odgovor dati predstojeći politički dogovori.
Travnicki.INFO nastavit će pratiti formiranje kantonalne vlasti i promjene u sastavu Skupštine SBK/KSB.
Travnicki.INFO