Proteklog mjeseca raznim aktivnostima u svijetu je obilježen mjesec podizanja svijesti o raku dojke i borbi protiv te opake bolesti. S obzirom na brojne aktivnosti i Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB, za naš portal o ovoj bolesti govori Amra Mehmedbegović – Živanović, načelnik Stručne službe za socijalnu medicinu ZZJZ SBK/KSB.
Kakva je situacija sa rakom dojke u svijetu i u našoj zemlji?
Rak dojke je najčešći uzrok smrti žena od malignih naoplazmi i najčešći pojedinačni uzrok smrti žena u FBiH, iza moždanog udara i bolesti srca. Iako je dojka najdostupniji organ za pregled, te usprkos napretku dijagnostike i terapije, broj umrlih raste zbog otkrivanja bolesti u uznapredovalim stadijima bolesti.
U svijetu godišnje oboli oko1.670.000 hiljada žena, a oko 522.000 žena umre. Od ukupnog broja novooboljelih žena u svetu od 20 do 30% žena je mlađe od 50 godina, a oko 33% žena su starosti od 50 do 64 godine.U Evropi 93% oboljelih preživi jednu, a 73% pet godina nakon postavljanja dijagnoze i provedene terapije, ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala.
U BiH godišnje od karcinoma dojke oboli oko 1.600 žena, a 500 ih umre. U našem kantonu u 2015. godini registrovano je 274 pacijentica oboljelih od karcinoma dojke, a umrle su 22 žene, odnosno 19,8 na 1.000 umrlih žena. Pored karcinoma dojke najčešće maligne neoplazme koje uzrokuju smrt žena su karcinomi bronha i pluća, te želuca.
Zašto je važno rak dojke otkriti u ranoj fazi?
Otkrivanje raka u ranoj fazi, dok je još uvijek lokalizovan, uz odgovarajući tretman, predstavlja najznačajniji prognostičkiznak. Otkrivanje raka dojke u najranijem stadijuovisi o znanju žena o toj bolesti, što zahtijeva intenzivnu i kontinuiranu informacijsku kampanju. Faktori rizika za rak dojke su genetska predispozicija, pretjerana tjelesna težina, loše prehrambene navike, tjelesna neaktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, hormonska nadomjesna terapija, stres, pušenje… Čak 25 posto slučajeva raka dojke uzrokovano je preventabilnim faktorima rizika. Kako na terapijski uspjeh, odnosno godine preživljavanja i kvalitetu života najviše utiče rana dijagnostika bolesti, glavni cilj je odgovarajući skrining. Brojne studije su dokazale da je skrining raka dojke evidentno koristan za žene između 50. i 74. godine starosti gdje je dokazano smanjenje smrtnosti za 25-30 %.
Šta žene mogu učiniti u zaštiti svog zdravlja?
Na neke faktore, kao što su genetska predispozicija i godine jednostavno ne možemo uticati. Ali možemo na brojne druge faktore koji doprinose oboljenje, a koji se prije svega odnose na nezdrave stilove života: nepravilna ishrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola… Žene svakako moraju naučiti tehniku samopregleda dojke i redovno ga provoditi. Samopregledi se trebaju raditi jednom mjesečno i to već od 20. godine života. Poslije 35 godine života potrebno je redovito, prilikom posjete ginekologu uraditi i klinički pregled dojki, te ultrazvučni pregled. Prvu mamografiju potrebno je učiniti u 40 godini života, ili ranije ako je u pitanju rizična grupa. Mamografija se radi svake 2 godine, a poslije 50.godine života svake godine.
Šta možemo preporučiti ženama?
Znanje je jedini način da se uspješno borimo protiv ove bolesti. Istraživanja su pokazala da preko 70% žena nije dovoljno informisano o raku dojke. Veliki broj žena boji se otići ljekaru zbog „onoga što bi se moglo otkriti“. Moramo se boriti protiv takvih predrasuda. Rana dijagnostika je najvažnija za uspješan tretman karcinoma dojke, pa su upravo znanje o bolesti i rizicima, redovni pregledi i kontrole, ono što doprinosi našem zdravlju. Nije strašno oboljeti, strašno je ne željeti znati i ne učiniti ništa po pitanju očuvanja vlastitog zdravlja i života.
Svake godine se u mjesecu oktobru, organizuju brojne aktivnosti kojima se želi ukazati na važnost podizanaj svijesti i jačanja zdravlja žena u borbi protiv karcinoma dojke. Tako se u Sarajevu već godinama organizuje „Trka/ šetnja za ozdravljanje“, a slične manifestacije se organizuju i u drugi gradovima tokom čitave kalnedarske godine.
Travnicki.INFO
Add Comment