U ljeto 1963. godine boravio je, po ko zna koji put u svom rodnom Travniku, istaknuti naučnik, Derviš M. Korkut, tada 73-godišnji kustos Muzeja grada Sarajeva, radi obavljanja posljednjih priprema za štampanje djela “Travnik u prošlosti od 1464-1878. godine” koje je napisao sa poznatim naučnikom Hamdijom Kreševljakovićem.
Knjiga je krajem iste godine objavljena u izdanju Zavičajnog muzeja Travnik. Štampana je u travničkoj “Štampariji i knjigoveznici” u skromnom tiražu, tako da je ova možda najvrijednija knjiga o Travniku već odavno postala raritet.
Obilazeći sa g. Korkutom objekte da bi ih fotografisao za potrebe knjige, autor ovoga teksta je imao sreću i rijetku priliku da sazna mnoge nepoznate detalje iz historije Travnika koje je uspio zabilježiti i pripremiti za objavljivanje, doduše sa velikim zakašnjenjem.
lako u poodmaklim godinama, Derviš M. Korkut je izgledao vrlo svježe, tako da je svoje ogromno znanje nesmetano i logički izlagao toku šetnje, sjećajući se mnogih značajnih događaja, datuma i ličnosti iz naše historije. Dovoljno je samo napomenuti da je i tada obavljao odgovoran posao kustosa, brinući o pedagoškoj i vodičkoj službi muzejske zbirke. Nažalost, o ovom uglednom kulturnom radniku iz travničke porodice Korkut, koja je dala mnoge istaknute ličnosti, malo se zna, čak i u njegovom Travniku gdje je rođen 5. 1888. godine.
S takvim divnim čovjekom, svestranim naučnikom, orijentalistom, pedagogom, poznavaocem historije, života i običaja Bošnjaka bilo je vrlo lijepo i zanimljivo razgovarati i družiti se. U to su se uvjerili mnogi njegovi prijatelji i sagovornici, koje je uvijek nagovarao da bilježe sve ono što misle da je potrebno i korisno oteti iz zaborava, «Samo ono što je zapisano ostaje» – stara je mudrost o čemu je svjedočanstvo ostavio i sarajevski Ijetopisac Mula Mustafa Bašeskija.
Njegova nadahnuta kazivanja za vrijeme tih ljetnih šetnji po Travniku pokušao sam što detaljnije zapisivati, ubijeđen da će ona jednoga dana biti dragocjena našoj naučnoj javnosti. Jer, kako je napisao njegov prijatelj, poznati naučnik Alija Bejtić, da je samo zabilježeno ono što je Derviš M. Korkut drugima govorio bio bi to opus koji bi ga uvrstio ne samo u najznačajnije ličnosti kulturnog života Bosne i Hercegovine, nego i u svojevrsne publiciste.
(Tekst prenesen iz fenomenalne knjige našeg Mustafe Gafića: Derviš M. Korkut – Kazivanja o Travniku, koja bi morala postati obavezno štivo svakog iskrenog travničanina.)
Add Comment